AI LinguisticsAI Lexicography
← Nazad na rječnik / Zurück zum Wörterbuch / Back to the dictionary
Bosansko–Njemački rječnik

Leksikografska obrada i umjetna inteligencija

Lexikographische Arbeit mit KI · Lexicographic Work with AI

Leksikografska obrada i umjetna inteligencija · Lexikographische Arbeit mit KI · Lexicographic Work with AI

Leksikografska obrada uz podršku umjetne inteligencije

Koncepcija i nastanak rječnika

Bosansko-njemački online rječnik predstavlja digitalni leksikografski projekt koji povezuje savremenu lingvistiku, računarsku obradu prirodnog jezika i umjetnu inteligenciju. Cilj je razvoj sveobuhvatnog dvojezičnog rječnika koji, pored prijevodnih ekvivalenata, pruža informacije o značenju, gramatičkim osobinama i upotrebi riječi u različitim kontekstima.

Rječnik je zamišljen kao dinamičan digitalni sistem čiji se sadržaj postupno proširuje, provjerava i unapređuje. Temelj obrade čini pojedinačno značenje riječi: višeznačne riječi razgraničavaju se po značenjima, a svakom se značenju pridružuju odgovarajući njemački ekvivalenti, gramatički podaci i, u skladu sa stepenom obrađenosti, primjeri upotrebe, tipične leksičke veze i frazeološki izrazi.

Jezički modeli u leksikografskoj obradi i kontroli

Posebnost projekta jeste primjena velikih jezičkih modela (Large Language Models – LLM) u različitim fazama izrade rječnika. Oni se koriste za analizu i strukturiranje leksičke građe, razgraničavanje značenja, predlaganje prijevodnih ekvivalenata i pripremu njihovih leksikografskih opisa.

Jezički modeli pomažu u semantičkoj obradi, provjeri gramatičkih podataka (uključujući rod, fleksiju, rekciju i valenciju), pripremi dvojezičnih primjera te prepoznavanju kolokacija, tipičnih leksičkih veza i frazeoloških izraza. Dodatni postupci automatske kontrole služe otkrivanju mogućih grešaka, nedosljednosti i nepotpunih podataka.

Obrada se odvija u više faza: analiza i priprema podataka, razgraničavanje značenja, njemačka semantička i gramatička obrada, provjera primjera i leksičkih veza te kontrola prije objavljivanja. Jezički modeli nisu nepogrešivi niti samostalno potvrđuju tačnost rječničkih podataka; njihovi rezultati podliježu redakcijskim pravilima i provjerama.

Pouzdanost podataka i moguće greške

Primjena umjetne inteligencije omogućava bržu obradu velike količine građe, ali ne isključuje greške. Posebno tokom razvoja rječnik može sadržavati netačne ili nepotpune informacije. Moguće vrste grešaka obuhvataju:

  • Prepoznavanje teksta i leme: pogrešno očitavanje slova, dijakritika, granica natuknice ili oblika riječi tokom digitalizacije i automatske obrade.
  • Semantičke i prijevodne greške: pogrešno razgraničavanje značenja, izostavljeno značenje ili njemački ekvivalent koji odgovara samo drugom kontekstu; moguć je i neidiomatičan prijevod.
  • Gramatičke greške: netačan rod, fleksija, glagolski oblik, rekcija, valencija ili druga gramatička informacija.
  • Primjeri i frazeologija: neprirodni primjeri, neprikladan prijevod ili pripisivanje izraza pogrešnom značenju.
  • Nepotpuna obrada: nedostajuće riječi, značenja, stručni termini, kolokacije ili frazeološki izrazi.

Vjerovatnost greške nije jednaka u svim kategorijama. Povećan rizik postoji kod složene višeznačnosti, homonimije, rijetkih riječi, stručne terminologije i idiomatskih izraza, kao i kod loše očitane digitalizirane građe. To su kvalitativne procjene rizika, a ne izmjerene stope grešaka.

Pouzdani procenti grešaka po kategorijama mogu se objaviti tek nakon reprezentativne empirijske provjere. Automatska kontrola smanjuje dio rizika, ali ne garantuje potpunu tačnost.

Saradnja s čitaocima: od prijedloga do uredničke odluke

Rječnik je otvoren za čitalačke prijedloge, ali nije platforma na kojoj korisnici samostalno mijenjaju članke. Bez registracije je moguće predložiti novu natuknicu (lemu), novo značenje postojeće riječi, ispravku njemačkog ekvivalenta, gramatičke ili stilske oznake, primjer upotrebe, kolokaciju ili frazeološki izraz. Prijedlog se podnosi putem obrasca „Doprinosi rječniku“, dostupnog iz rječnika ili uz postojeći članak.

  1. Čitalac šalje prijedlog. Bira vrstu izmjene, navodi riječ, opisuje prijedlog i, po mogućnosti, prilaže primjer i izvor (poveznicu ili do tri fotografije). Obavezni su ime, e-adresa, potvrda prava na predloženi materijal i saglasnost za obradu podataka. Fotografije se analiziraju pomoću AI-ja samo uz posebnu saglasnost.
  2. Zaštićeni urednički pregled. Prijedlog se pohranjuje u privatnu radnu bazu. Ne pojavljuje se automatski među objavljenim člancima; o njemu odlučuje ovlašteni urednik.
  3. AI-priprema i provjera izvora. Na urednikov zahtjev jezički model upoređuje prijedlog s postojećim člankom, razmatra lemu ili granice značenja, njemačke ekvivalente, primjere i druge leksikografske podatke te izrađuje privremeni nacrt. Posebna internetska pretraga može pronaći potencijalne potvrde i poveznice na primjere upotrebe; ona nije dostupna ili uspješna u svakoj analizi. Pronađena poveznica nije sama po sebi dokaz ispravnosti značenja. Izvore mora provjeriti urednik.
  4. Urednik ponavlja analizu i doradu. Može zatražiti novu AI-provjeru drugim pristupom (npr. regionalni izvori ili njemački ekvivalenti), unijeti vlastite upute, ispraviti nacrt i vidjeti predloženi izgled članka. Nacrt i AI-ocjena nisu automatska urednička odluka.
  5. Konačna ljudska odluka. Prof. dr. Vedad Smailagić odlučuje hoće li prijedlog odbiti ili, nakon provjere i vlastite potvrde, prihvatiti i objaviti. Tek tada se javni prikaz rječnika može automatski dopuniti. Postojeće leme i identifikatori značenja ostaju sačuvani; osnovne verzionirane datoteke ne mijenjaju se neposredno ovim postupkom.

Preporučeni kriterij za uvrštavanje jeste savremena razumljivost ili upotreba u Bosni i Hercegovini, odnosno historijski potvrđena upotreba na tom prostoru, za svako pojedinačno značenje. Prijedlozi i AI-odgovori ne podrazumijevaju automatsko prihvatanje; nepotvrđeni navodi ostaju označeni kao otvorena pitanja.

Čitalac može dati saglasnost za javno navođenje imena uz objavljeni doprinos. Nakon konačne odluke privatni radni prijedlog i prilozi brišu se, dok se u uredničkom pregledu zadržava samo kratka historija posljednjih 40 odluka bez kontaktnih podataka.

Kontinuirani razvoj

Rječnik se razvija kao živi digitalni leksikografski resurs. Njegova struktura omogućava proširivanje leksičkog fonda, naknadnu doradu postojećih jedinica i povezivanje s elektronskim korpusima radi pronalaženja autentičnih primjera i istraživanja kolokacija.

Dugoročni cilj jeste pouzdan, transparentan i naučno utemeljen bosansko-njemački online rječnik u kojem se jezički modeli, automatizirana kontrola, lingvistička redakcija i doprinosi korisnika međusobno dopunjuju.

Autor i voditelj projekta: Prof. dr. Vedad Smailagić